Od kraja tekuće nastavne godine učenici u Hrvatskoj imati će svjedodžbe i u digitalnom obliku

Sigurnije, dostupnije i administrativno učinkovitije izdavanje svjedodžbi i diploma putem sustava e-Građani uz registar izdanih isprava u obrazovanju 

Od završetka nastavne godine 2025./2026. učenicima u Republici Hrvatskoj svjedodžbe će se izdavati i u digitalnom obliku te trajno pohranjivati u Registru izdanih isprava u obrazovanju (RIIO), središnjem sustavu koji je uspostavila Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih.

Riječ je o važnom koraku u digitalizaciji obrazovnog sustava, usklađenom s Pravilnikom o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. Digitalne svjedodžbe bit će ovjerene kvalificiranim elektroničkim pečatom, sukladno eIDAS uredbi Europske unije. Ovom Uredbom uspostavlja se pravni okvir za sigurnu elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja, omogućujući građanima i tvrtkama prekogranično korištenje digitalnog identiteta s istom pravnom snagom kao fizički dokumenti i vlastoručni potpisi. Time se osigurava njihova vjerodostojnost i zaštita od neovlaštenih izmjena.

Izvor: CARNET

„Uspostavom Registra izdanih isprava u obrazovanju, Hrvatska je dobila jedan od najsuvremenijih obrazovnih registara u Europi, čime dodatno modernizira obrazovni sustav i pojednostavljuje pristup važnim dokumentima. Građanima omogućujemo sigurnije, brže i transparentnije korištenje obrazovnih isprava, dok obrazovnim ustanovama smanjujemo administrativno opterećenje i otvaramo prostor za učinkovitiji rad“, istaknuo je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.

Građani će svojim digitalnim svjedodžbama i diplomama moći pristupiti putem sustava e-Građani, u bilo kojem trenutku i za potrebe zapošljavanja, nastavka obrazovanja ili drugih administrativnih postupaka. Dokumenti će biti dostupni u PDF obliku s jedinstvenim QR kodom koji omogućuje brzu i sigurnu provjeru autentičnosti. U Registru će biti dostupne svjedodžbe izdane od prošle nastavne godine 2024./2025. nadalje, dok će ranije izdane svjedodžbe ostati dostupne isključivo u papirnatom obliku.

Antun Matija Filipović, voditelj Službe za operativnu sigurnost u CARNET-u 

„Papirnate svjedodžbe zasad ostaju u uporabi, no uz njih učenici dobivaju i digitalnu verziju koja postupno postaje primarni oblik dokumenta. Time se rješava i problem nepreuzetih svjedodžbi u školama, a dugoročno se stvara temelj za potpuno digitalno izdavanje isprava”, rekao je Antun Matija Filipović, voditelj Službe za operativnu sigurnost u CARNET-u.

Uvođenjem RIIO sustava automatizira se proces izdavanja dokumentacije povezivanjem s postojećim sustavima poput e-Matice i Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU). Time se značajno smanjuje administrativno opterećenje škola i visokih učilišta te potreba za fizičkom arhivom i izdavanjem duplikata.

Sustav je razvijen s naglaskom na sigurnost i zaštitu privatnosti. Verifikacija putem QR koda omogućuje uvid samo u nužne podatke, bez otkrivanja dodatnih osobnih informacija, čime se korisnicima osigurava viša razina kontrole nad vlastitim podacima. 

Roditelji će putem sustava e-Građani imati pristup dokumentima svoje maloljetne djece, dok će punoljetni korisnici moći samostalno upravljati svojim podacima. U slučaju eventualnih pogrešaka u dokumentima, korisnici se, kao i do sada, trebaju obratiti školi ili visokoškolskoj ustanovi radi ispravka. 

Projekt uspostave Registra izdanih isprava u obrazovanju dio je šireg procesa digitalne transformacije javne uprave i obrazovanja, s ciljem povećanja učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti javnih usluga građanima.

Širokopojasni pristup internetu uskoro dostupan na području općina Zmijavci, Lokvičići, Podbablje, Proložac i Runovići te grada Imotskog 

Hrvatski Telekom i Splitsko-dalmatinska županija predstavili su početak projekta izgradnje optičke infrastrukture na području općina Zmijavci, Lokvičići, Podbablje, Proložac i Runovići te grada Imotskog. Ovim projektom, čiji je završetak predviđen do 30. lipnja 2026. godine, omogućit će se ultrabrzi širokopojasni pristup internetu za gotovo 7.500 kućanstava na tim područjima.

Riječ je o jednom od niza projekata u sklopu kojih Hrvatski Telekom gradi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100 Mbit/s na područjima gradova, općina te suburbanih i ruralnih dijelova Hrvatske. 

Projekt se provodi sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te je vrijednost projekta izgradnje optičke infrastrukture na području općina Zmijavci, Lokvičići, Podbablje, Proložac i Runovići te grada Imotskog koji zajedno sudjeluju u ovome projektu 5,5 milijuna eura. Hrvatski Telekom će investirati 1,2 milijun eura u ovaj projekt, dok će preostali iznos od nešto više od 4,3 milijuna eura, sufinancirati Europska unija bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. 

Realizacijom ovog projekta unaprijedit će se korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-škole, e-zdravlje, a velike brzine i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti.

Izvor: Hrvatski Telekom 

„Hrvatski Telekom je najveći privatni investitor u digitalizaciju Hrvatske te smo samo u prošloj godini uložili više od 242 milijuna eura, što potvrđuje našu predanost ubrzanju digitalizacije Hrvatske i izgradnji ključne infrastrukture diljem zemlje. Naša vizija je povezati sve u Hrvatskoj s prilikama koje pruža digitalizacija i omogućiti ljudima da svoj život učine boljim. I to činimo ne samo u velikim gradovima već i u manjim sredinama, a ovaj projekt je upravo jedan takav primjer. Ovim ulaganjem osiguravamo brz i kvalitetan pristup internetu što će, u konačnici, povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva. Gospodarski učinci ovog investicijskog ciklusa iznimno su značajni budući da povećanje brzine interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj dovodi do osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja učinkovitosti javnih i privatnih usluga“, izjavio je Ivan Bartulović, član Uprave i glavni operativni direktor za ljudske resurse i korisničku podršku Hrvatskog Telekoma.
 
„Iznimno nas raduje ovaj projekt, jer je upravo razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta strateško opredjeljenje Splitsko-dalmatinske županije. Projekt vidimo kao začetak višestrukih dobrobiti za Imotski kraj, od gospodarskih koristi za potrebe modernog poslovanja i razvoj IT sektora, također, kvalitetan pristup internetu će sigurno obradovati i sve privatne iznajmljivače. A nadasve, blagodati provođenja ovog projekta vidimo kao dodatan poticaj demografskoj revitalizaciji, isprepletenu kroz našu županijsku politiku – ravnomjernog razvoja svih naših krajeva i jednakih životnih uvjeta bilo u priobalju, otocima ili zagori“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije. 

Mreže vrlo velikog kapaciteta koje omogućuju ultrabrzi širokopojasni pristup i/ili gigabitnu povezivost, tzv. Very High Capacity Networks (VHCN) mreže koje će Hrvatski Telekom izgraditi u sklopu ovog projekta bit će otvorene, što znači da će svi ostali operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama. 

Odabir Hrvatskog Telekoma u ovim projektima dokaz je kako je kompanija prepoznata kao pouzdan tehnološki partner i najbolji izvođača radova koji može realizirati ovako zahtjevne projekte. U sklopu ovog projekta mreža vrlo velikog kapaciteta doći će u dijelove zemlje u kojima nije postojala, što će svim stanovnicima u tim krajevima omogućiti da, koristeći najmodernije tehnologije današnjice, stvaraju bolju budućnost. 

Hrvatski Telekom ostaje predan svojim investicijskim planovima jer su ulaganja u infrastrukturu koju gradimo ključna za novi ciklus gospodarskog rasta i šireg društvenog razvoja. Digitalizacija svih dijelova Hrvatske temeljni je dio društvene svrhe Hrvatskog Telekoma. 

Neizbježne teme današnjice: umjetna inteligencija, digitalna transformacija i virtualizacija aplikacija 

Dobro je znati kako će uskoro u svijetu biti više od sto milijuna ljudi koji će  koristiti tehnologe umjetne inteligencije i alatima za automatizaciju poslovanja. 

U zagrebačkom hotelu Zonar, Comping, hrvatska tvrtka specijalizirana za digitalnu transformaciju poslovanja i implementaciju infrastrukturnih informatičkih rješenja održala je 21. rujna korisničku konferenciju u novom formatu, Comping Tech Thursday. Radi se o pregledu novosti u proizvoda i usluga tvrtke Comping, kao i upoznavanju najboljih implementacija poslovnih rješenja kod korisnika.

Compingova rješenja instalirana su u čak 12 od 20 najvećih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, a tvrtka je u nekoliko proteklih godina investirala više od tri milijuna eura u razne nove tehnologije, stručnjake i servise kojima bolje uslužuje svoje korisnike. 

Domaće implementacije i svjetska rješenja

foto: Božidar Žitnik 

Događaj je okupio 150-tak ljudi, informatičkih stručnjaka iz tvrtki svjetskih dobavljača tehnologija i niza Compingovih korisnika. Predstavljene su implementacije o virtualizaciji aplikacija u tvrtki Jadranka turizam, projekt digitalne transformacije u tvrtki Aluflexpack, implementacija naprednog analitičkog sustava u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te infrastrukturno rješenje utemeljeno na Compingovom podatkovnom centru, a primijenjeno u tvrtki Auto Hrvatska. 

Što se tiče tehnologija svjetskih dobavljača, VMware je predstavio sljedeću generaciju rješenja za kibernetičku zaštitu multi-cloud platformi, tvrtka Dell Technologies predstavila je najsuvremeniju tehnologiju za sigurnosno kopiranje virtualiziranih i kontejneriziranih podataka, a tvrtka Veeam predstavila je novitete u svojim poslovnim rješenjima.
 

foto: Božidar Žitnik 

Kao standardni dio programa održana je i panel rasprava o suvremenim tehnološkim trendovima i očekivanjima izvršnih direktora i direktora informatike. Razgovor je moderirao Ivan Maglić, direktor regionalne ispostave analitičke kuće Gartner, a sudjelovali su predsjednik uprave tvrtke Comping, Alojzije Jukić; Nikola Modrušan – zamjenik državnog tajnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva; Ivan Koharović, šef IT podrške u tvrtki Jadranka turizam i Željko Antešić, glavni sistem inženjer u tvrtki Aluflexpack. 

Više ulagati u infrastrukturu i digitalnu transformaciju 

Evo nekoliko naglasaka iz predstavljenih istraživanja tvrtke Gartner i panel rasprave: većina direktora tvrtki u svijetu ali i u Hrvatskoj smatra da su potrebna još veća ulaganja u projekte digitalne transformacije. "U Hrvatskoj ima više novca, ali i društvo i država moraju napraviti svoj dio posla kako bi se olakšala provedba novih investicija", rekao je Alojzije Jukić, predsjednik uprave i izvršni direktor tvrtke Comping. 

Sljedeća zapažanja analitičara iz Gartnera kažu kako gotovo polovica direktora tvrtki izjavljuje da su u naprednoj fazi digitalizacije poslovanja no i da je njihov glavni zahtjev direktorima informatike – dosljedna optimizacija troškova tijekom instalacije novih tehnologija. Nadalje, prema uvidu Gartnerovih analitičara još je previše direktora informatike koji nisu dovoljno vješti jeziku biznisa. Kako bilo, većina ih očekuje povećanje budžeta za tehnologije od bar deset pa i do dvadeset posto. Najviše novih ulaganja ići će u razvoj informatičke infrastrukture. 

Umjetna inteligencija, povezivost i analiza podataka

foto: Božidar Žitnik

Što se tiče tehnologija, najtraženije su tehnologije umjetne inteligencije, analitike podataka i poslovnog izvještavanja. Što se tiče "mekih" vještina najtraženije su vještina komuniciranja s raznim dionicima (od uprave do korisnika), rad u raznovrsnim timovima te razumijevanje poslovnih modela. Direktori informatike trebaju, osim novim tehnologijama, više svog vremena i pozornosti usmjeravati svojim ljudima i razvoju poslovanja tvrtki u kojima su zaposleni. 

Nikola Modrušan, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva istaknuo je povezivost kao glavni preduvjet daljnje digitalizacije društva i poslovanja - u Hrvatskoj se u tu svrhu sada ulaže puno više nego prije.  Usto, nadograđuje se i redizajnira sustav eGrađani tako da bude responzivan na temelju događaja koji se tiču njegovih korisnika. 

Tehnologije izvan IT-a, a u poslovnoj primjeni

foto: Božidar Žitnik 

Jedan od interesantnijih trendova o kojima se raspravljalo na Compingovoj konferenciji i na panelu, trend je razvoja novih tehnologija izvan informatičkih tvrtki i IT odjela. 

Zaposlenike koji stvaraju nova rješenja naprednim korištenjem tehnologija, Gartnerovi analitičari nazivaju „poslovnim tehnolozima“ (business technologists). Kao ilustracija ovog trenda dan je podatak da se u sve više oglasa za posao u sektorima/odjelima koji nisu IT, traže vještine kao što su korištenje podatkovne analize i umjetne inteligencije. Zanimljivo je da čak jedna četvrtina oglasa za posao u kojima se traži znanje Python programskog jezika, dolazi iz sektora/odjela koji nisu IT.  

"Sve više tehnologija dizajnirano je tako da su puno pristupačnije običnim ljudima, pa ih sve više ljudi i koristi. Drugi generator potražnje ljudi s IT znanjima na projektima izvan IT tvrtki i IT odjela je kroničan nedostatak resursa - profesionalnih informatičara, pa tvrtke sve više posežu i za ljudima drugih struka no s traženim IT vještinama i tehnološkim znanjima. To  je sjajno, no, kao i u svemu ostalome, i to treba raditi s mjerom, posebno kad je u pitanju sigurnost poslovnih podataka", naglasio je Alojzije Jukić. 

Plaća je važna ali i dobar šef zlata vrijedi 

Compingova konferencija o novim tehno trendovima i rješenjima za korisnike pozabavila se i s najaktualnijom temom domaćeg IT tržišta: padu broja oglasa za nove poslove, pa i sve većem broju otkaza u hrvatskom tehnološkom sektoru. Opći je zaključak na tu temu: plaća je važna, ali nije ono što će zadržati čovjeka u tvrtki - važna je i kvaliteta menadžera koji predvode timove i tvrtku, kao i atraktivnost tehnologija koje se koriste u proizvodnji rješenja i usluga.
 

foto: Božidar Žitnik 

Što se tiče umjetne inteligencije - "te tehnologije su već jako dugo uz nas i oko nas, a ovise o kvaliteti podataka koji su im na raspolaganju. To vam je kao s Wikipedijom - naći ćete tamo puno korisnih podataka no morat ćete dodatno provjeriti jesu li i koliko istiniti. Štoviše, Gartnerovi analitičari kažu kako će u svijetu uskoro biti više od sto milijuna ljudi koji će se koristiti tehnologijama umjetne inteligencije i drugim alatima za automatizaciju poslovanja. To će biti ljudi koji će vam uzeti posao - ako ne budete brži i vještiji od njih", zaključio je Alojzije Jukić.