04. studeni 2026. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik 

Održan HAKOM DSA Forum: Prava korisnika, odgovornost platformi i zaštita djece u fokusu 

Na prvom HAKOM DSA Forumu predstavljena su iskustva provedbe Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a posebna pozornost posvećena je zaštiti prava korisnika, odgovornosti internetskih platformi i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.

U Zagrebu, 3. studenog, održan je prvi HAKOM DSA Forum u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), hrvatskog koordinatora za digitalne usluge. Forum je okupio predstavnike Europske komisije, nacionalnih regulatornih i državnih tijela, internetskih platformi, industrije i civilnog društva radi razmjene iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA). 

U središtu rasprava bili su dosadašnja iskustva u provedbi DSA-a, odgovornost pružatelja digitalnih usluga i dostupni mehanizmi zaštite korisnika. Posebna pozornost posvećena je zaštiti djece i mladih te izazovima stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja. 

Uspjeh DSA-a mjeri se stvarnim rezultatima 

Otvarajući Forum, Mislav Hebel, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i predstavnik hrvatskog koordinatora za digitalne usluge u Europskom odboru za digitalne usluge (EBDS), naglasio je da se uspješnost provedbe DSA-a mora promatrati kroz konkretne rezultate i stvarnu zaštitu prava korisnika.

Foto: Božidar Žitnik 

„Uspjeh DSA-a neće se mjeriti samo brojem pokrenutih postupaka, nego prije svega stvarnim rezultatima – odgovornijim postupanjem pružatelja usluga i boljom zaštitom korisnika“, istaknuo je Hebel. 

Upozorio je i na važnost očuvanja ravnoteže između odgovornosti digitalnih platformi, sigurnosti korisnika i zaštite temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja. Naglasio je da DSA regulatorima ne daje ulogu arbitara istine niti zadaću određivanja koja su mišljenja ispravna, nego im povjerava zadaću nadzora nad ispunjavanjem propisanih obveza pružatelja digitalnih usluga. 

Posebno je istaknuo odgovornost pružatelja digitalnih usluga za sigurnost djece već pri oblikovanju njihovih usluga, naglasivši da mjere zaštite moraju biti razmjerne, utemeljene na dokazima i usklađene s temeljnim pravima. 

HAKOM u 2026. zaprimio 205 pritužbi korisnika 

Dosadašnja iskustva HAKOM-a u provedbi DSA-a predstavila je Nevenka Žiža, osvrnuvši se na zaprimljene pritužbe, dostupne mehanizme zaštite prava korisnika i važnost prekogranične regulatorne suradnje. 

Prema predstavljenim podacima, HAKOM je ove godine do početka studenoga zaprimio 205 pritužbi. Najčešće su se odnosile na suspenziju ili trajno onemogućavanje korisničkih računa, postupanje platformi po prijavama sadržaja te pitanja povezana s internetskim prijevarama i financijskim aspektima korištenja digitalnih usluga. 

„DSA korisnicima pruža različite mogućnosti zaštite, od osporavanja odluka putem internih sustava platformi i izvansudskog rješavanja sporova do podnošenja pritužbi regulatoru zbog mogućih povreda DSA-a. Svaki od tih mehanizama ima svoju svrhu“, kazala je Žiža. 

Korisnici mogu podnijeti pritužbu zbog mogućih povreda obveza iz DSA-a, neovisno o tome u kojoj se državi članici nalazi sjedište pružatelja digitalne usluge. Pritom je važno razlikovati takve pritužbe od prijava nezakonitog sadržaja. HAKOM pritužbe razmatra u okviru svojih nadležnosti te ih, prema potrebi, prosljeđuje drugom nadležnom tijelu ili koordinatoru za digitalne usluge druge države članice. 

Europska iskustva u nadzoru nad najvećim platformama

Foto: Božidar Žitnik 

Europsku perspektivu provedbe DSA-a predstavila je Milana Brkić iz Europske komisije, osvrnuvši se na nadzor nad vrlo velikim internetskim platformama i internetskim tražilicama te dosadašnje regulatorne aktivnosti Komisije.

Među važnim područjima nadzora istaknuti su upravljanje rizicima, moderiranje sadržaja, transparentnost oglašavanja i sustava preporučivanja, zaštita potrošača te pristup podacima.  

Predstavljen je i pregled aktivnosti Europske komisije u provedbi DSA-a, uključujući službene postupke, preliminarne nalaze i odluke povezane s ispunjavanjem obveza propisanih DSA-om. 

Pouzdani prijavitelji i iskustva hrvatskih platformi

Foto: Božidar Žitnik 

O ulozi pouzdanih prijavitelja govorio je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvog hrvatskog pouzdanog prijavitelja prema DSA-u. Status pouzdanog prijavitelja znači da internetske platforme prijavama potencijalno nezakonitog sadržaja, podnesenima u okviru dodijeljenog područja stručnosti, moraju dati prednost pri obradi i o njima odlučiti bez nepotrebnog odgađanja.

„Naš je posao prepoznati i prijaviti nezakonite sadržaje, osobito one koji ugrožavaju sigurnost i dostojanstvo djece, te inzistirati na pravodobnoj reakciji platformi“, poručio je Ramljak. Upozorio je i na internetske prijevare, uključujući lažne nagradne igre i profile, te važnost edukacije korisnika svih dobnih skupina o digitalnim rizicima.  

Perspektivu hrvatskih internetskih platformi predstavila je Jana Grašić iz Njuškala, govoreći o iskustvima prilagodbe zahtjevima DSA-a, transparentnosti postupanja i važnosti komunikacije s korisnicima.

„U Njuškalu povratne informacije korisnika shvaćamo vrlo ozbiljno jer su temelj svih prilagodbi, promjena i razvoja. Omogućiti korisnicima da imaju pravo glasa i pokazati im da ih uvažavamo jedna je od najvećih vrijednosti koje smo im kao internetski oglasnik mogli pružiti“, kazala je Grašić. 

Zaštita djece i mladih zajednička je odgovornost 

Poseban dio Foruma bio je posvećen zaštiti djece i mladih u digitalnom prostoru te odgovornosti internetskih platformi, regulatora, obrazovnih institucija i roditelja. U panel-raspravi „Zaštita djece i mladih u digitalnom prostoru – regulacija, tehnologija i edukacija“ sudjelovali su Tomislav Ramljak (CNZD), Marko Trošelj (Agencija za zaštitu osobnih podataka), Maja Vitaljić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) i Martina Dragičević (A1 Hrvatska). Raspravu je moderirao Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.

Foto: Božidar Žitnik 

Sudionici su raspravljali o izazovima zaštite maloljetnika na internetskim platformama, učinkovitosti dobnih ograničenja na društvenim mrežama te važnosti edukacije i suradnje svih uključenih. Posebna pozornost posvećena je odgovornosti pružatelja digitalnih usluga da o sigurnosti djece vode računa već pri oblikovanju i razvoju svojih usluga. Otvorena rasprava ključna je za stvaranje sigurnijeg interneta koji se, usporedno s razvojem tehnologije i društva, neprestano mijenja. Pojava umjetne inteligencije promijenila je dosadašnje obrasce internetskih prijetnji. Primjerice, dok su djevojčice ranije češće bile izložene ucjenama povezanima s intimnim fotografijama i sličnim sadržajem, danas su sve češće meta ucjena i dječaci, i to kroz različite oblike manipulacije i iskorištavanja. Zato je, uz zakonske inicijative, nužno kontinuirano ulagati u prevenciju, edukaciju i podizanje svijesti te, uvažavajući dostupne spoznaje i izazove, sustavno graditi sigurnije digitalno okruženje za djecu, mlade i odrasle.  

Prvi HAKOM DSA Forum omogućio je razmjenu iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji te otvorio prostor za daljnju suradnju regulatornih tijela, internetskih platformi, stručne zajednice i civilnog društva. Kako je istaknuto na otvaranju, cilj je da Forum bude početak trajnog dijaloga koji će pridonijeti boljoj regulatornoj praksi i učinkovitijoj zaštiti prava korisnika.

Europa i znanje: Konferencija EK i Sveučilišta Algebra Bernays 

Obrazovanje i gospodarstvo: partneri u stvaranju budućnosti 

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 9. srpnja, održana je konferencija „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu”, u organizaciji Predstavništva Europ,ske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, uz partnerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković. Posebna gošća i govornica na konferenciji bila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.

Konferencija je okupila predstavnike organizatora, europskih institucija, Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora, startupa i tehnološke zajednice, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako Europa može ostati globalno konkurentna u području umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija, inovacija i tehnološke suverenosti. U fokusu konferencije bila su pitanja europske konkurentnosti, jačanja inovacijskog ekosustava, povezivanja istraživanja i tržišta, razvoja digitalnih i STEM vještina, financiranja tehnoloških inovacija te stvaranja uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatske primjere uspjeha te na ulogu akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije u razvoju globalno konkurentnih proizvoda i rješenja.

Foto: Marko Lopac 

Konferenciju su otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Foto: Marko Lopac

Tehnologija, sigurnost i demokracija tri su pojma koja najbolje sažimaju fokus ove konferencije, ali i smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost. Tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da zadržimo pravo izbora. U svijetu u kojem su tehnologija, sigurnost i demokracija sve snažnije povezane, Europa mora razvijati vlastite kapacitete, ali pritom ostati vjerna svojim vrijednostima“– u uvodnom obraćanju istaknula je Čović Vidović. 

„Konkurentnost Europe više nije pitanje samo strategija, fondova ili velikih deklaracija, nego pitanje ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvorimo u proizvode, tvrtke i radna mjesta. Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali prečesto smo gledali kako ideje nastaju ovdje, a rastu i globalno se razvijaju negdje drugdje. Zato nam treba jedinstveno i učinkovitije europsko tržište koje će privlačiti investicije, zadržavati talente i omogućiti da razvojni centri, patenti i intelektualno vlasništvo ostaju u Europi“ – kazao je Balen. 

Program je nastavljen fireside keynote razgovorom u kojem su sudjelovali Vlatko Matijević, CTO i suosnivač Orqe, te Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa. Razgovor, koji je moderirala Dina Hrastović iz Telegrama, bio je posvećen položaju hrvatskih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju te izazovima razvoja inovacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.

U okviru Mastermind Sessiona pod nazivom „Od istraživanja i inovacija do tržišta” sudjelovali su Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici su raspravljali o tome kako učinkovitije povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo te kako istraživačke rezultate pretvarati u proizvode, usluge i tvrtke koje mogu ostvariti tržišni uspjeh.

Foto: Marko Lopac 

“Hrvatska danas, slikovito rečeno, ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali i oko 79 posto kvalitete života, što jasno pokazuje da prostor za napredak postoji, ali i da demografske mjere ne možemo promatrati odvojeno od pitanja kvalitete života. U tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, jer cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i odgovorno korištenje tehnologije postaju preduvjet konkurentnosti. Istodobno, Hrvatska mora ozbiljnije raditi na privlačenju stranih studenata, osobito s tržišta na kojima postoji realan interes za studij u Europi” – poručio je Balković.

Službeno otvorenje konferencije obilježila su uvodna obraćanja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Nine Obuljen-Koržinek, ministrice kulture i medija.

„Ulazimo u novu fazu digitalne transformacije u kojoj je cilj dodatno ojačati europske i hrvatske digitalne kapacitete, učiniti javne procese bržima, sigurnijima i transparentnijima te razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, uz razvoj tehnologije moramo jednako snažno ulagati u sigurno digitalno okruženje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i mladih na internetu. Zato Hrvatska jača svoj zakonodavni i institucionalni okvir, uz puno poštivanje privatnosti korisnika, te uspostavlja posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online. Kombinacijom infrastrukture, znanja, odgovorne uporabe tehnologije i jasnih pravila možemo graditi sigurniju, učinkovitiju i digitalno snažniju Hrvatsku i Europu“ – istaknuo je Habijan.

Foto: Božidar Žitnik

„Digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije moraju se razvijati zajedno s društvom, kulturom, medijima i sigurnošću, jer već mijenjaju ekonomiju, način informiranja i digitalnu sigurnost. Zato Europa mora ulagati u digitalnu infrastrukturu, AI i sigurnije platforme uz jasna pravila, kako bi zaštitila korisnike i sama oblikovala svoju tehnološku budućnost“ – kazala je Obuljen-Koržinek. 

Središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, održala je keynote govor o tehnološkoj suverenosti Europe. U svom obraćanju govorila je o europskoj viziji razvoja digitalne ekonomije, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture i demokratske otpornosti u vremenu globalne tehnološke utrke.

Foto: Božidar Žitnik 

„Zajedno stvaramo povijest, a Hrvatska u ovom području ima velik potencijal. Moj je glavni zadatak osigurati europsku digitalnu i tehnološku suverenost, jer upravo kroz snažnije vlastite kapacitete Europa može odgovoriti na gospodarske, sigurnosne i globalne izazove koji su pred nama. To ne znači zatvaranje prema svijetu, nego otvorenost za partnerstva, poštenu konkurenciju i suradnju s pouzdanim partnerima, uz sposobnost da sami biramo tehnologije na kojima gradimo svoju budućnost. Danas smo u pojedinim područjima još uvijek ovisni o neeuropskim pružateljima usluga, što možda trenutačno nije kriza, ali može postati ozbiljan rizik ako ne budemo ulagali na vrijeme. Zato moramo jačati europske lance opskrbe, ulagati u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu, razvoj umjetne inteligencije i AI gigatvornice, uz potreban privatni kapital koji će omogućiti da naše najbolje europske kompanije budu globalno konkurentne. Ako želimo pobijediti u globalnoj tehnološkoj utrci, moramo izgraditi europski ekosustav koji štiti našu demokraciju, smanjuje ovisnost o zemljama izvan Europe i daje nam mogućnost da sami oblikujemo svoju budućnost. Posebno je važno da AI razvijamo odgovorno, uz optimizaciju potrošnje energije i jačanje otvorenih rješenja, jer ona povećavaju otpornost, konkurentnost i neovisnost Europe. Naš je cilj u sljedećih sedam godina utrostručiti AI kapacitete na razini Europske unije, a taj posao želimo raditi zajedno s državama članicama, industrijom i partnerima poput Hrvatske“ – naglasila je Virkkunen.  

U panel raspravi „Financije i vještine kao temelj konkurentnosti Europe” sudjelovali su, uz Virkkunen, Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke te Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rasprava je bila usmjerena na važnost ulaganja u znanje, vještine, istraživanje, razvoj i inovacije, kao i na ulogu europskih financijskih instrumenata u jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. 

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da se gotovo svaka napredna tehnologija može koristiti i u sigurnosne pa i vojne svrhe, zbog čega Europa mora smanjiti ovisnost o udaljenim lancima opskrbe i jačati vlastite kapacitete. Naš je cilj omogućiti Europi da razvija, inovira i skalira ključne tehnologije unutar vlastitog tržišta, oslanjajući se na vrhunska sveučilišta, startupove i kompanije koje trebaju rasti i ostati u Europi. Zato je važno aktivirati sve europske instrumente, ali i snažnije uključiti privatne investitore u ulaganja u europske tvrtke i ideje“– izjavio je Primorac. 

„Želimo poticati ulaganja u kompanije koje djeluju na jedinstvenom europskom tržištu te dodatno ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je 2025. svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što potvrđuje važnost reformi i ulaganja provedenih kroz naš plan oporavka i otpornosti“ – zaključila je Mikuš Žigman.   

U nastavku programa održane su i rasprave posvećene europskom zakonodavstvu u digitalnom dobu, sigurnosti djece i mladih na internetu, ulozi inkubatora u razvoju budućih tehnoloških jednoroga, primjeni umjetne inteligencije te razvoju hrvatske tehnološke scene. Sudionici su se složili kako Europa ima znanje, istraživački potencijal i vrijednosni okvir potreban za globalni tehnološki iskorak, ali da je za ostvarenje tog potencijala ključno dodatno ubrzati prijenos znanja u gospodarstvo, osnažiti ulaganja i sustavno razvijati vještine potrebne za digitalnu budućnost. 

U završnom dijelu konferencije održana je i sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o temi „Više maturanata, manje budućih tehnologa: kako ćemo graditi hrvatsku AI, digitalnu i industrijsku konkurentnost?”. U fokusu rasprave bili su trendovi ovogodišnjih prijava na državnoj maturi, s posebnim

naglaskom na podatke koji pokazuju kako je državnu maturu u 2026. godini prijavilo 30.703 pristupnika, što je blagi porast u odnosu na 2025., dok istodobno računarska i informatička skupina studija bilježi pad interesa od 14 posto. 

Članovi Gospodarskog savjeta raspravljali su o tome predstavlja li takav trend rano upozorenje za hrvatsko gospodarstvo, javnu upravu, industriju i investicije, osobito u kontekstu europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnološkoj suverenosti i globalnoj konkurentnosti. Pritom je istaknuto kako Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na sve studije, što dodatno otvara prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u privlačenju mladih prema područjima ključnima za digitalnu i industrijsku budućnost Hrvatske.